Spondiloza
Spondiloza spada u posebne forme osteoartritisa i
predstavlja osteoartritis kičmenog stuba. Promene nastaju na telima pršljenova,
a zahvataju i intervertebralni disk.
Najčešće bolest nastaje u lumbalnom delu kičme i smatra se da je u manjoj ili većoj meri izražena kod svih osoba posle 60. godine života. Znatno ređe promene se dešavaju u cervikalnom delu kičmenog stuba, mada se mogu javiti duž cele kičme.
Prva oštećenja mogu se zapaziti u hrskavici koja postaje fibrilarna i kida se, a subhondralna kost je sklerotična. Prostor invertebralnog diska se sužava. Ispupčenje anulus fibrozusa isteže endplate što uslovljava formiranje marginalnih osteofita. Daljim napredovanjem procesa osteofiti se povećavaju i međusobno spajaju formirajući lučne koštane mostiće koji povezuju tela susednih pršljenova.
Oboljenje je PER SE asimptomatsko, a bolovi koji ga prate su posledica pritiska na spinalne nerve (radiculitis). Pritisak na spinalne nerve nastaje zbog stvaranja osteofita, protuzije intervertebralnih diskusa i/ili zbog suženja intervertebralnih prostora.
Spondiloza nastaje svakodnevnim „trošenjem“ kičmenog stuba današnjim načinom života i rada. Dugo sedimo u neprirodnom položaju za stolom, uz knjige i kompjutere, u automobilima i na radnim mestima neprilagođenim normalnom, prirodnom stavu kičme.
Lečenje može biti:
Najčešće bolest nastaje u lumbalnom delu kičme i smatra se da je u manjoj ili većoj meri izražena kod svih osoba posle 60. godine života. Znatno ređe promene se dešavaju u cervikalnom delu kičmenog stuba, mada se mogu javiti duž cele kičme.
Prva oštećenja mogu se zapaziti u hrskavici koja postaje fibrilarna i kida se, a subhondralna kost je sklerotična. Prostor invertebralnog diska se sužava. Ispupčenje anulus fibrozusa isteže endplate što uslovljava formiranje marginalnih osteofita. Daljim napredovanjem procesa osteofiti se povećavaju i međusobno spajaju formirajući lučne koštane mostiće koji povezuju tela susednih pršljenova.
Oboljenje je PER SE asimptomatsko, a bolovi koji ga prate su posledica pritiska na spinalne nerve (radiculitis). Pritisak na spinalne nerve nastaje zbog stvaranja osteofita, protuzije intervertebralnih diskusa i/ili zbog suženja intervertebralnih prostora.
Spondiloza nastaje svakodnevnim „trošenjem“ kičmenog stuba današnjim načinom života i rada. Dugo sedimo u neprirodnom položaju za stolom, uz knjige i kompjutere, u automobilima i na radnim mestima neprilagođenim normalnom, prirodnom stavu kičme.
- Cervikalna spondiloza: simptomatologija se obično javlja postepeno. Bolovi se mogu javiti u vratu, ramenu i ruci. Često postoje parestezije (izmenjeni osećaj u vidu mravinjanja ) u odgovarajućem dermatomu (deo kože koji je inervisan zahvaćenim nervom). Hipestezija i hipalgezija (smanjeni osećaji za dodir i bol) su ređe. Mogu se javiti mišićna hipotonija, hipotrofija, retko fascikulacije (trzajevi) kao i sniženje mišićnih refleksa. Ovaj klinički sindrom je poznat kao cervikobrahijalni sindrom.
- Lumbalna spondiloza: u anamnezi ima više nastupa bolova u lumbalnom delu kičme (lumbago), obično posle naprezanja. Aktuelni bol
je lokalizovan u istom predelu i širi se ka zglobu kuka, niz potkolenicu i list
noge sve do prstiju. Parestezije (izmenjeni osećaj, osećaj mravinjanja), nekad
i hipestezija (smanjen osećaj za dodir) u palcu noge govore da je u pitanju
lezija korena L5, odnosno oštećenje diskusa između četvrtog i petog
lumbalnog pršljena.Kada se ove smetnje jave na spoljnoj strani stopala i malom
prstu, reč je o oštećenju korena S1. Ahilov refleks je snižen ili ugašen.
Bolovi se pojačavaju pokretima i naprezanjem (kašalj, kijanje, smeh). Mogu se
naći i raznovrsni motorni znaci-najčešći nalaz je refleksni spazam
paravertebralne muskulature koja predstvalja odbrambenu reakciju od bolnih
pokreta. Pokretljivost ovog dela kičme je ograničena, naročito unazad. Može se
javiti i hipotonija mišića, npr.glutealnih a nekada i mišića cele noge.
Nemogućnost stajanja na prstima i peti posledica je slabosti fleksora i
ekstenzora palca i fleksora stopala. Prolaps između drugog i trećeg i trećeg i
četvrtog lumbalnog pršljena daje simptomatologiju od strane nervusa
femoralisa-sniženje odnosno gašenje patelarnog refleksa, smanjenje snage,
hipotonija i hipotrofija mišića kvadricepsa.
Lečenje može biti:
- Konzervativno lečenje sastoji se od smirivanja akutnih pogoršanja i preventivi daljih oštećenja. Prvo se postiže analgeticima i imobilizacijom. Preventiva se sastoji iz fizikalne terapije, izbegavanja trauma i povremenog nošenja okovratnika. Teba praktikovati spavanje na jastuku koji obezbeđuje položaj vrata i glave u osovini sa kičmenim stubom.
- Hirurška terapija koja se svodi na razne tehnike i pristupe oslobađanja pritiska na korene živaca ili kičmenu moždinu. Sprovodi se onda kada konzervativna terapija nema rezultata i kada nastupa pogoršanje bolesti kao što su slabost ruke ili noge, smetnje mokrenja i defekacije, intenzivni bolovi itd. Hirurško lečenje se sastoji iz nekoliko hirurških procedura: prednja međupršljenska fuzija, laminektomija i postolateralana laminektomija sa foraminotomijama.